Povijest otoka Cresa

Područje cresko-lošinjskog otočja naseljeno je od kamenog doba. Najstariji pronađeni ostaci vode nas u doba pećinskog čovjeka i njegovih obitavališta, kao što su Jami na sredi na južnom dijelu otoka Cresu ili Vela Spilja na zapadnoj obali Osorščice.

Pomorsko nasljeđe

Prvi poznati stanovnici otoka bili su Liburni, koji naseljavaju ta područja od 7. st. pr. Kr. Liburni, koji su bili vrsni pomorci, prepoznali su prednosti dvaju područja – Osorskog kanala i područja creske luke. Tu osnivaju prva naselja – Apsoros (Osor) i Crepsa (Cres). I danas se vjeruje da su još Liburni prokopali umjetni kanal koji razdvaja dva otoka Cres i Lošinj kako bi mogli brže prometovati morem na sjevernom Jadranu.

Dio grčke mitologije

Grčki pisani izvori navode kako se cresko-lošinjsko otočje u to doba nazivalo Apsyrtides nesoi (Osorski otoci), a taj naziv vezan je za jednu od najzanimljivijih priča vezanih za otočje. Priča govori da su pomorci Argonauti na čelu s Jazonom kralju Etu oteli zlatno runo i kći Medeju pa su bježali od potjere kraljeva sina Apsirta. Na kraju, kada ih je kod Osora sustigao, Jazon i Medeja na prijevaru ga ubiju i od dijelova njegovog tijela nastali su Apsirtovi otoci – Apsyrtides.

Dolazak rimljana i jačanje Osora

U doba Rimljana osorsko pomorstvo je u zamahu i Osor postaje važno pomorsko i trgovačko središte sjevernog Jadrana. U to doba Osor je imao sve značajke rimskoga grada: forum, hram, kazalište i druge javne zgrade. I nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva Osor nije izgubi na važnosti. Štoviše, tada je putovanje morskim putem bilo sigurnije nego kopnom pa je Osor u 5. i. 6. st. i dalje bitno pomorsko središte.

Cres se u rimskim izvorima spominje kao Crexa, Crexi ili Crepsa. Bio je važan zbog dobre i zaštićene luke, plodnog okoliša i blizine Istre.

Na osnovi legende o Apsirtu i nalazištu grčkih amfora moguće je zaključiti da su Cres i Osor bili gradovi s razvijenim prekomorskim trgovačkim vezama.

Budući da je Osor bio važno pomorsko središte, oko njega su se često vodili ratovi, ali zbog njih Osor gubi na svojoj moći i postupno propada. Nagliji pad imao je nakon ratova između Genovežana i Venecijanaca 1377. godine.

Nakon toga glavno središte otoka i uporište mletačke vlasti postaje Cres, što mu omogućuje brz razvoj i ekonomski napredak. Nedugo zatim Cres broji 2000 stanovnika, a Osor je spao na 500.

Venecijanci i Austrijanci

U 16., 17. i 18. stoljeću otoci su često mijenjali vlast, od Mlećana, Venecijanaca i Francuza te na kraju Austrijanaca. Stanovnici se bavili ribarstvom, a izvozom drva potaknut je i razvoj brodarstva i u tom se smjeru razvija Cres. U creskoj luci moglo se vidjeti puno jedrenjaka koji prevoze vino, ribu, stoku, ulje i drvo.

S vladavinom Austrijanaca, koja započinje 1814., dolazi razdoblje dugoočekivanog mira i otočani se okreću pomorstvu.

Danas je Cres tipični mediteranski mali grad s mnoštvom uličica i kala te ostataka pretežno venecijanske kulture. Grad Cres danas broji 2500 stanovnika.

Povijest kampinga na otoku Cresu

kamp Slatina – povijest seže u 1985.

Pomorsko nasljeđe

Dio grčke mitologije

Dolazak rimljana i jačanje Osora

Venecijanci i Austrijanci

Vaš internet preglednik ne podržava kolačiće (eng. cookies).

Molimo omogućite spremanje kolačića (eng. cookie) kako biste mogli koristiti internet stranice u punoj funkcionalnosti.