Booking

Kalendar
ili
Zapadna obala lošinjskog arhipelaga, područje Kvarnerića, prirodno je stanište dobrog dupina. U tom području živi oko 100 jedinki te omiljene morske životinje.

Posjetite ekocentar Plavi svijet - usvojite dupina!

Iako se taj broj čini velikim i često ih se može vidjeti u moru oko Lošinja, oni su ugrožena vrsta u Jadranskom moru. Stoga je osnovan „Plavi svijet“ sa svoja tri programa, znanstveno istraživačkim, edukacijskim i programom zaštite dobrih dupina. Taj se program bavi prikupljanjem informacija o životu ugroženih morskih organizama, ne samo dupina nego i ostalih morskih sisavaca, npr. morskih kornjača. Početkom 21. stoljeća pokrenuli su Jadranski projekt dupin čiji je cilj proučavanje ekologije, populacije, genetike, akustike i staništa dobrih dupina u Jadranu.

Dobri dupin spada u skupinu kitova zubana, ima hidrodinamični oblik tijela tamnoplave do sivkaste boje na leđima, svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu. Dupini narastu od 2 do 4 metra, a teški su između 100 i 150 kg. Jedinke u Jadranu narastu najviše do 3 metra i žive oko 30 godina.

Žive u skupinama od 3 do 4 jedinke iako se mogu sresti i skupine od 30-ak jedinki, ali vrlo rijetko. Dobri dupini udišu zrak pa povremeno moraju izlaziti na površinu. U potrazi za hranom mogu ostati ispod površine 4 - 5 minuta.

Dupini postaju spolno zreli tek s 10 godina. Kako žive 30-ak godina, a razmnožavaju se svakih 3 - 5 godina, mogu imati vrlo mali broj mladunčadi. Upravo zbog slabog nataliteta dobri dupin je ugrožen i ne može obnoviti populaciju. Majka nosi mlado 12 mjeseci i nakon toga ono živi s njom sljedećih 3 - 5 godina. Nakon toga mlado se odvaja od majke te se mladunci udružuju u manje skupine. Upravo su te skupine najzaigranije i radoznale pa se često približavaju brodovima i izvode razne vratolomije.

Dobri dupini hrane se u jatima loveći ribu, oni lošinjski posebno vole bijelu ribu: osliće, trlje, ušate i sl. U lovu, kao i u svakidašnjem životu, komuniciraju i koriste se eholokacijom, visokofrekventnim zvukovima za traženje i hvatanje plijena i za dobivanje akustične karte njihova okoliša.

Jedna je od zanimljivosti da dupini spavaju, a to rade jednom polovinom mozga i jednim okom uvijek budnim i obično u skupinama. To je zato što žive u otvorenom okruženju mora te su stoga uvijek u opasnosti, a i više očiju više vidi.

Ako želite pomoći u zaštiti dobrih dupina, možete se prijaviti za volontiranje u udruzi ili usvojiti vlastitog dupina.

Isplovite iz luka naših kampova na Cresu i Lošinju (Čikat, Bijar, Baldarin i Slatina) i možda se i vama osmijehne sreća da u moru ugledate dobrog dupina.

Izleti s promatranjem dupina i program Usvoji dupina

Iz Velog Lošinja kreću organizirani izleti s promatranjem dupina. Također možete i usvojiti dupina te pomoći istraživanju ovih šarmantnih morskih bića.

Za više informacija o dobrim dupinima u našim vodama, posjetite  www.plavi-svijet.org

vrh stranice